BESKRALJEŽNJACI PARKA PRIRODE MEDVEDNICA

Medvednica, park prirode sa Sljemenom kao najvećim vrhom idealno je stanište za mnoge životinjske vrste kojima šume, šikare, livade, krčevine, gorski potoci i još mnogo toga predstavlja gotovo idealne životne uvjete. Ne čudi zato što od 187 vrsta danjih leptira zabilježenih u Hrvatskoj na području Medvednice živi čak njih 107 vrsta. Od zaštićenih vrsta mogu se vidjeti prugasto jedarce ( Iphiclides podalirius), lastin rep ( Papilio machaon ), velika preljevnica ( Apatura iris ), mala ili crvena preljevnica ( Apatura ilia ), te velika ledena ptica (Limenitis populi ).Kako smo već pisali problem zaštite životinjskih vrsta je velik. Vidljiv je pad brojnosti populacije velike ptice, dok se maloj preljevnici, leptiru koji već duže nije viđen pričaju još samo legende. Crnooki parnasovac (Parnassius mnemosyne), grundov šumski bijelac ( Leptidea morsei ssp. major), čije su stanište svijetle hrastove šume, jako je ugrožen, a kiseličin crvenko (Lycaena dispar ssp. rutilus) ugrožen je zbog nestanka vlažnih livada.

Lastin rep-Papilio machaon ( Foto: www.pp-medvednica.hr)

U Parku prirode Medvednica zabilježena je i vrsta uskršnji leptir (Zerynthia polyxena) koji se prema Dodatku II. Bernske konvencije tretira kao strogo zaštićena vrsta. No nisu leptiri jedini beskralježnjaci koji žive na Medvednici. Primjerice, nemojte se začuditi ako naiđete na jednog malog, za ljude bezopasnog škorpiona iz roda Euscorpius , veličine dva do tri centimetra kojem odgovara mu vlažno planinsko područje, a skriva se ispod kamenja, te kore mrtvog drveća. Mrave nećete trebati tražiti. Oni su mnogobrojni, a jedan od njih, šumski mrav ( Formica rufa ) sa svoja tri oblika: veliki šumski mrav (Formica rufa rufa) te mali i srednji šumski mrav ( F. r. rufopratensis maior i F. r. rufopratensis minor ) zaštićeni su zakonom. U mravinjaku velikog šumskog mrava ( Formica rufa L.) prosječno se nalazi oko 100 tisuća radilica koje godišnje unište oko dva milijuna šumskih štetnika.U kategoriju rijetkih i ugroženih vrsta spadaju jelenak (Lucanus cervus), hrastova strizibuba (Cerambix cerdo ), hitra ( Cicindela silvatica ), trčci ( Carabus hortensis, Carabus violaceus, Carabus coriaceus ). Od trčaka Calosoma osobito su za šumsku biocenozu značajne Calosoma inquisitor i moškatni gusjeničar ( Calosoma sycophanta ). Na Medvednici je neobično rijedak išarani drvar (Polyphilla fullo). Lijepo je išarana i alpska strizibuba ( Rosalia alpina ).

Škorpion štipavac- Euscorpius sp. ( Foto: pbase.com)

Posebno je zadovoljstvo vidjeti šetajući po Medvednici golemog trčka (Procerus gigas), velikog do sedam centimetara.Potoci Medvednice prije tridesetak godina bili su puni potočnih rakova(Austropotamobius torrentinum Schrank), međutim danas su znatno prorijeđeni, uglavnom zbog brojnih antropogenih aktivnosti u tom području (kanalizacija potoka, poljoprivreda, izgradnja…). Potočni rak je jedna od četiri vrsta slatkovodnih deseteronožnih rakova iz porodice Astacidae koje žive u Hrvatskoj, zakonom je zaštićena e je zabranjen njihov lov, skupljanje i uznemiravanje. Rak kamenjar, drugo ime koje se koristi za ovu vrstu, upućuje na osobitosti staništa ove vrste koja je uglavnom vezana uz potoke kamenog dna na višim nadmorskim visinama. Kako potočni rak slabo podnosi promjene u okolišu smatra se dobrim pokazateljem kvalitete vode. Ova vrsta je aktivna uglavnom noću dok se danju skriva u zaklonima ispod kamenja i u korijenju drveća. Životni ciklus podijeljen je na sezonu presvlačenja kada rakovi odbacuju stari i stvaraju novi vanjski skelet (od svibnja do listopada) i sezonu parenja (listopad, studeni) nakon koje miruju do ožujka. Ženke od studenog do lipnja sljedeće godine nose jaja pod zatkom iz kojih se potom izliježu juvenilni rakovi.

Potočni rak ( Foto: www.pp-medvednica.hr)

Potočni rakovi su svežderi te se hrane algama, lišćem i mikroflorom koja ih pokriva (gljivice, bakterije), ali jednako tako i planktonskim račićima, vodenim ličinkama kukaca i ličinkama vodozemaca. Predstavljaju važnu kariku u hranidbenim lancima potočnih ekosustava. U potocima Medvednice žive i sasvim mali račići, npr. endemska vrsta, vitki zagrebački rakušac ( Niphargus elegans zagrebensis ) koji živi samo na području Žumberka, Medvednice i Kalnika, te rakušac Niphargus tauri medvednicae iz potoka Dolje i Bliznec. Jedino u potoku Dolje kod Podsuseda živi ugroženi ciklopodni račić- podsusedski veslonožac Acanthocyclops petkovski . Endem Hrvatske i tercijarni relikt, toplovodna vodenbabura Protelsonia hungarica thermalis dolazi samo u prirodno toplim (subtermalnim) izvorima uz potok Dolje koji skriva endemske vrste puževa Hadziella deminuta, Zospeum alpestre isselianum. Iglica langhofferi uz potok Dolje živi i u potoku Čučerje, a Bythinella schmidti dolazi u potocima Bliznec i Čučerje. Endemski puževi poput Graziana lacheineria žive u potocima Dolje, Bliznec i Čučerje. Nismo vas nagovorili da POSJETITE Park prirode Medvednica?! Pročitajte ZANIMLJIVOSTI o ostatku životinjskog svijeta!

Izvor: www.pp-medvednica.hr

NAPOMENA:Fotografije su ilustrativnog karaktera i moguća su manja odstupanja od vrste do vrste