ŠIŠMIŠI I PTICE PARKA PRIRODE MEDVEDNICA

Šišmiši (CHIROPTERA) jedini su sisavci koji mogu aktivno letjeti, na svijetu do danas zabilježeno ih je više od tisuću vrsta podijeljenih na dvije skupine: veliki šišmiši – MEGACHIROPTERA i mali šišmiši – MICROCHIROPTERA. U Hrvatskoj su zabilježene gotovo sve vrste šišmiša rasprostranjene u Europi, njih nešto više od tridesetak, a pripadaju skupini Microchiroptera. Svi šišmiši u Hrvatskoj zaštićeni su, a samo u špilji Veternici pronađeno je 14 vrsta. Svi šišmiši tijekom zime spavaju zimski san (hibernacija) pri čemu se zavuku na neko mirno mjesto stabilne temperature i vlage. Neki zimuju u kolonijama, kao npr, veliki potkovnjak u špilji Veternici, a neki pojedinačno. Rani večernjak ( Nyctalus noctula ), ljeti se zadržava u dupljama drveća, a zimu voli prespavati negdje u gradu. Šišmiši su korisne životinje jer se hrane kukcima, a koliko su korisni govori podatak da jedan šišmiš tijekom večeri može pojesti do 600 komaraca! Za kraj našeg vodiča kroz životinjski svijet Medvednice ostavili smo ptice od kojih je samo gnjezdarica zabilježeno 70 vrsta.

Ljetna kolonija šišmiša ( Foto: www.pp-medvednica.hr)

Ptice na Medvednici raspoređene su i vezane na pojedine šumske biotope.U nižim predjelima (gdje prevladava hrast kitnjak, grab, kesten) najčešće srećemo brgljeza ( Sitta europaea ), plavetnu sjenicu ( Parus caeruleus ), dugorepu sjenicu ( Aegitalos cudatus ) te muharicu ( Muscicapa striata ). U hrastovim šumama može se pronaći mali djetlić ( Dendrocopos minor ), vuga ( Oriolus oriolus ). Batokljun trešnjar ( Coccothraustes coccothraustes ) voli šume graba, javora brijesta, divlje trešnje, čijim se plodovima hrani. Zelendur ( Carduelis chloris ) je česta ptica uz rubove šuma u blizini naselja, oranica, polja i livada, kao i divlji kanarinac ( Serinus canaria ), te češljugar ( Carduelis carduelis ). Uz potoke možete ćuti slavuja ( Luscinia megarhynchos). Crnoglava sjenica ( Parus palustris ) obitava po vlažnim šumama s niskim slojem grmlja, dok u hrastovim šumama susrećemo prugastu trepteljku ( Anthus trivialis ), kratkokljunog puzavca ( Certhia familiaris ), te velikog dijetla ( Dendrocopos major ) – koji je proširen od podnožja do vrha.

Brgljez-Sitta europaea ( Foto: en.wikipedia.org)

U nižim predjelima u pojasu bukovih šuma, koje se nadovezuju na hrast nalazimo najmanje gnjezdarica. U bukovim šumama na sunčanim područjima sa slojem grmlja i u potočnim uvalama živi zeba ( Fringilla coelebs ) – najčešća gnjezdaricu Medvednice, crvendać (Erithacus rubecula) i prugasta trepteljka. U potočnim uvalama značajne su mala muharica ( Ficedula parva ) i šumski zviždak ( Phylloscopus sibilatrix ). Uz potoke dolazi crnokapa grmuša ( Sylvia atricapilla) – najčešća i najobičnija ptica na Medvednici, te palčić ( Troglodytes troglodytes ). O količini hrane u potocima, odnosno o očuvanosti potoka u prirodnom stanju i nezagađenosti potoka ovise populacije vodenkoseva ( Cinclus cinclus) i pastirica – gorska ( Motacilla cinerea ) i bijela (Motacilla alba) jer se u njima hrane, gnijezde i provode uz njih najveći dio dana. To pogotovo vrijedi za vodenkosa koji potok i njegovu neposrednu okolicu gotovo nikada ne napušta (potok Kraljevec, potok Bistra, Vidak potok, potok Bliznec).

Crvendać-Erithacus rubecula ( Foto: www.pp-medvednica.hr)

U biotopu bukve i jele susrećemo planinsku ornitofaunu, koja je zastupljena vrstama: lještarka ( Tetrastes bonasia ) – rasprostranjena po cijeloj Medvednici, uz potoke s mnogo grmlja i šikara, gavran ( Corvus corax ) koja je ujedno i jedna od najrjeđih ptica na gori. Škanjac ( Buteo buteo ) nastava najviše predjele Medvednice (Oštrica, Rauchova lugarnica, Gorščica). Najkarakterističnija ptica crnogoričnih predjela Medvednice (jelove šume na Oštrici) jest jelova sjenica ( Parus ater ), kukmasta sjenica ( Parus cristatus ), te planinska sjenica ( Parus montanus ) i kraljić ( Regulus regulus ).

Šumska sova-Strix aluco

Vrlo važne ptice koje ukazuju na kvalitetu staništa ili o kojima ovisi opstanak drugih dupljašica su djetlići kojih na Medvednici živi pet vrsta potporodice Picinae. Strme stijene i litice, kao i drveće s dupljama, važni su za gniježđenje ptica grabljivica. To su već spomenuti škanjac, zatim, jastreb ( Accipiter gentilis ), kobac ( Accipiter nisus ), sokol lastavičar ( Falco subbuteo ) i vjetruša ( Falco tinnunculus ). Od noćnih grabljivica na Medvednici boravi sivi ćuk ( Athene noctua ), mala ušara ( Asio otus ) i šumska sova ( Strix aluco ). Osim navedenih, moguće je da Medvednicu naseljavaju i druge vrste dnevnih i noćnih grabljivica, no do sada nije rađeno istraživanje koje bi sistematski obradilo sve grabljivice.

Izvor: www.pp-medvednica.hr

NAPOMENA:Fotografije su ilustrativnog karaktera i moguća su manja odstupanja od vrste do vrste